preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
 

Međunarodni dan školskih knjižnica - 23. listopada

Najstarije knjižnice nastale su oko 3000. pr. Kr. u svetištima babilonsko-asirskoga kult. kruga; arheološkim iskapanjima otkriveni su ostatci sumerskih, amorićansko-kanaanskih, hetitskih te asirskih knjižnica.

Asurbanipalova knjižnica, knjižnica arhiv otkrivena prilikom arheoloških iskapanja u Mezopotamiji potkraj XIX. st.; pronađeno više od 20 000 glinenih pločica koje se čuvaju u Britanskom muzeju u Londonu. Knjižnica je uništena 612. kad je razorena Niniva.

Aleksandrijska knjižnica, najveća knjižnica Staroga svijeta; sagradio ju je u III. st. Pr. Kr. Ptolemej I. Soter. Knjižnica je posjedovala nekoliko desetaka tisuća djela napisanih, prema izvorima, na oko 500 000 do 700 000 svitaka.

Sveci zaštitnici knjižničara

Sveti Lovro (+258) rođen je u Španjolskoj. Prema legendi papa ga je poveo u Rim gdje su mu bila povjerena sva dobra Crkve, no blago je podijelio siromašnima. Poznat je po svojoj izdržljivosti. Najčešće ga se prikazuje uz rešetku koja simbolizira njegovo mučeništvo, ponekad s knjigom i križem u ruci ili kako dijeli milostinju.

Sveti Jeronim (Stridon, Dalmacija 347. – Betlehem 420.) jedan je od najučenijih ljudi svoga vremena. Govorio je latinski, grčki, sirijski, arapski, hebrejski i aramejski. Njegov prijevod Biblije poznat je pod nazivom Vulgata. Osim prevođenjem bavio se pisanjem knjiga o redovništvu, teologiji i estetici. Smatra se da je autor glagoljice. Prikazuje ga se s perom i knjigom u ruci, a često uz njega sjedi lav, kojemu je, prema legendi, izvadio trn iz šape.

Sveta Katarina Aleksandrijska (+ između 306. i 313.) je prema legendi svojim velikim znanjem i govorničkom vještinom nadmudrila pedesetoricu filozofa. Na mnogim je slikama djevica i mučenica prikazana s Kristom koji joj pruža zaručnički prsten. Često je prikazana s knjigom i kotačem, simbolom njezina mučeništva.

 

Dan planeta Zemlje (eng. Earth Day) obilježava se 22. travnja u više od 150 zemalja diljem svijeta.

Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John McConnell prvi je put predstavio ideju obilježavanja Dana Zemlje i iste je godine dizajnirana zastava Zemlje, a sam je naziv Earth Day prvi put upotrijebio 21. ožujka gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto 1969. u proglasu kojim je odlučeno da se u gradu i na područja San Francisca proslavi kao Dan planeta Zemlje. 

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine.

Dan planeta Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tijekom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru, na kojoj je sudjelovalo mnogo predstavnika vlada i nevladinih udruga usklađen program za promicanje održivog razvoja. Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine Opća je skupština Ujedi­njenih naroda 22. travnja proglasila međunarodnim Danom planeta Zemlje.

Aktivnosti za Dan planeta Zemlje

ŠAH

Prvi pisani dokumenti o šahu datiraju iz 6. stoljeća, a iz njih se doznaje da su prve šahovske partije odigrane u Indiji. Tada se šah zvao chaturanga, što doslovno znači četverodijelni, a predstavljao je borbeni raspored  indijske vojske. Vojsku raspoređenu u četiri dijela sačinjavali su slonovi, borna kola, konji i pješaci. Njima su dodani kralj i vojskovođa, odnosno današnja kraljica (dama).

Šah kroz povijest

Prvo spominjanje šaha  u literaturi potječe iz Indije i Perzije. Potkraj 6.st. šah se spominje u indijskoj poemi Vasavadatta, pisanoj na sanskrtu, te istodobno i u perzijskoj poemi Karnamuk. Godine 620. zabilježeno je igranje šaha u Egiptu. Iz Indije se šah u 8.st. proširio u Kinu, a u 9.st. tamo su uvedene nove figure - topovi. U arapskoj literaturi šah se prvi put spominje 720. Najstariju zabilježenu partiju odigrali su u 9.st. kalif Al-Nuktadi i igrač Al-Suli. U arapskom svijetu postalo je iznimno popularno sastavljanje i rješavanje šahovskih problema.

Šah se u Europu širi bizantskim i arapskim osvajanjima. Tako je već 735. zabilježeno da je na dvoru Karla Martela odigrana šahovska partija živim figurama. U doba križarskih ratova šahovska se igra transformira u moderni šah. Tada kraljica - dama „dobiva ovlasti“, te postaje najmoćnija figura na šahovskoj ploči.

Priče i legende o šahu

Postoji mnogo priča i legendi, ali najzanimljivija je ona o kralju Šahramu i mudracu Sisi Ben Dahiru. Kralj Šahram bio je okrutan tiranin koji je svoju moć pokazivao tlačeći vlastiti narod. Sisi Ben Dahir želio je nekako poručiti kralju da bez naroda ne može vladati. Dugo je razmišljao kako da mu to dokaže i napokon se sjetio. Izmislio je šah, igru u kojoj i pješak, kao najslabija figura, može odlučiti ishod borbe i donijeti pobjedu. Sisi je pješaka u  prenesenom značenju poistovjetio s narodom. Igru je predstavi kralju i naučio ga je pravilima. Ovaj se oduševio  i zauzvrat mu ponudio da izabere nagradu kakvu god poželi. Sisi Ben Dahir zatražio je, na prvi pogled, vrlo skromnu nagradu – da mu se isporuči onoliko žita koliko se dobije kada se na prvo polje šahovske table stavi jedno zrno, na drugo dva, na treće četiri, odnosno na svako sljedeće polje dvostruko više zrna od prethodnog polja. Kralj je pomislio da se radi o beznačajnoj količini pa mu je ponudio da još jednom razmisli i zaželi neku vredniju nagradu. No, mudrac se nije želio predomisliti i ostao je pri svome zahtjevu, a kralj je pomislio da mu se relativno jeftino odužio. Neugodno se iznenadio  kad su mu sluge izračunale da na svijetu ne postoji toliko žita da bi se udovoljilo želji Ben Dahira. Naime, to je količina od 180 446 744 073 709 551 615 zrna, odnosno više od 18 milijarda mjerica žita.

U Indiji je šah postao vrlo popularna igra, a prema ovoj legendi šahovska se polja nazivaju kohtazara, što znači ambar.

Druga legenda pripisuje izum šahovske igre grčkom junaku Palamedu; on ju je izmislio za vrijeme desetogodišnje opsade Troje. Sigurno je da Grci i Rimljani nisu poznavali šah. Poznato je da su Rimljani, a prije njih već Egipćani, poznavali neke igre na ploči, ali one su sličile suvremenoj igri mlinu.

Šah je postao vrlo popularan u Britaniji i Irskoj, o čemu svjedoči njegovo često spominjanje u mitologiji britanskih  i irskih Kelta. Bog Lugh, koji će postati kralj Tuatha, prikazujući mnogobrojne vještine, između ostaloga pobijedio je najboljeg šahista uvođenjem novog poteza nazvanog „Lughovo ograđivanje“. Kada je Becuma, boginja koja je bila supruga irskog kralja Conna, zahtijevala da njezin posinak Art bude protjeran, partija šaha odlučila je tko će morati otići. Finn mac Coul igrao je šah sa svojim sinom Ossianom, a progonjeni Diarmait, skriven u krošnji stabla iznad njih, triput je zaredom u kritičnoj situaciji bacio bobicu kojom je pogodio figuru koja treba donijeti pobjednički potez.

Kod Britanaca je šahovska garnitura jedno od „trinaest blaga Britanije“.

Šahovska ploča i figure

Šahovska ploča starija je od figura: magijski kvadrati različitog broja polja nađeni su u starim egipatskim, kineskim i indijskim hramovima. Ploča sa 8×8 polja na različite se načine upotrebljavala u Indiji. Na sanskrtu se naziva aštapada. Aštapada je bila površina na kojoj se gatalo i proricalo, a kasnije su po njoj bacane i kocke za igru. Početkom naše ere aštapada se počela izrađivati kao ploča od drva, srebra ili zlata. Uzorak svijetle i tamne boje, koji danas nazivamo šahovnicom, prvi se put pojavljuje potkraj 11. stoljeća.

Kralj se na perzijskom kaže „šah“, pa je po njemu igra i dobila ime. Englez Nathaniel Cook sredinom 19.stoljeća kreirao je jedinstvenu šahovsku ploču, figure i njihovo nazivlje, a Međunarodna šahovska federacija 1924. godine je u Parizu prihvatila tu ploču kao standard.

Poznati šahisti

Titula šahovskog prvaka uvedena je 1886. godine.

  • Emanuel Lasker, Aleksandar Aljehin, Mihail Talj, Robert James Fisher, Anatolij Karpov, Gari Kasparov.

Šah u Hrvatskoj

Prvi spomen o igranju šaha potječe iz 1385. godine. U Splitu, pod vlašću Venecije, nadbiskup Andrija Corner 1535. zabranjuje svećenicima igrati šah. Šah se spominje kao „nepoštena igra“, zajedno s kartama, kockama i pjesmama. Prvi hrvatski šahovski majstor bio je Siščanin Aleksandar Witek.

Čovjek i stroj

O stroju za igranje šaha razmišljalo se još u 18. stoljeću. Godine 1769. mađarski inženjer Volfgang von Kempelen  izradio je za zabavu austrijskoj carici Mariji Tereziji mehanički uređaj za igranje šaha u obliku Turčina. No, kasnije se otkrilo da se nije radilo o stroju jer je za izvanrednu igračku sposobnost bio zaslužan čovjek, vješto skriven unutar stroja!

Deep Blue je poznata šahovska aplikacija kreirana u istraživačkom laboratoriju IBM-a. Gari Kasparov je nekoliko puta pobijedio računalo, zapravo ovaj računalni šahovski program.

(Izvor: časopis Drvo znanja, br. 88, god. 2005.)

Brojač posjeta
Ispis statistike od 20. 10. 2010.

Ukupno: 265585
Ovaj mjesec: 10589
Ovaj tjedan: 1761
Danas: 438

Nastava na daljinu

Važne poveznice

Korisne poveznice

 

 





preskoči na navigaciju