Nepromjenjive riječi koje najčešće stoje pred imenicama i zamjenicama, a označuju odnose među riječima u rečenici i utječu na promjenu oblika riječi pred kojom stoje zovu se ............................
prijedlozi
prilozi
veznici
usklici
čestice
Dopuni! Iznad, nad, na, u, pod, ispod, pred, ispred, iza, za, pored, uz, kraj, k, nasuprot, s, do, iz ... Navedene riječi su........................................
prijedlozi
prilozi
veznici
usklici
čestice
s-sa, k-ka, niz-niza, uz-uza (sa stola, s ormara, sa ženom, ka kući...) Dopuni! Navedeni su primjeri........................................
prijedlozi s dva lika
prilozi s dva lika
veznici s dva lika
usklici s dva lika
čestice s dva lika
Otkrij kojoj vrsti riječi pripada istaknuta riječ PRIJE u 1. i u 2. rečenici? 1. Neki ljudi ustaju PRIJE zore. 2. PRIJE se mirnije živjelo.
1. prijedlog, 2. prilog
1. prilog, 2. prijedlog
1. prijedlog, 2. prijedlog
1. prilog, 2. prilog
Otkrij rečenice u kojima prijedlozi nisu pravilno uporabljeni. (3)
Otkrij rečenice u kojima prijedlozi nisu pravilno uprabljeni. (3)
Postoje nepromjenjive riječi koje mogu biti i prilozi i prijedlozi. Prijedlozi uvijek upućuju na odnos među bićima, stvarima i pojavama. (Razmisli: Ako se takva riječ nalazi pred imenicom, ona je prijedlog. Nalazi li se pred glagolom, onda je riječ o prilogu!) Dobro promotri gdje se, u svakoj rečenici, nalazi nepromjenjiva riječ! 1. Stali smo NIŽE mosta. 2. Prolazili smo NIŽE od njih.
1. prijedlog, 2. prilog
1. prilog, 2. prijedlog
1. prilog, 2. prilog
1. prijedlog, 2. prijedlog
Postoje nepromjenjive riječi koje mogu biti i prilozi i prijedlozi. Prijedlozi uvijek upućuju na odnos među bićima, stvarima i pojavama. (Razmisli: Ako se takva riječ nalazi pred imenicom, ona je prijedlog. Nalazi li se pred glagolom, onda je riječ o prilogu!) Dobro promotri gdje se, u svakoj rečenici, nalazi nepromjenjiva riječ! 1. PRIJE se ljepše drugovalo. 2. Doći ćemo PRIJE podneva.
1. prijedlog, 2. prilog
1. prilog, 2. prijedlog
1. prilog, 2. prilog
1. prijedlog, 2. prijedlog
Postoje nepromjenjive riječi koje mogu biti i prilozi i prijedlozi. Prijedlozi uvijek upućuju na odnos među bićima, stvarima i pojavama. (Razmisli: Ako se takva riječ nalazi pred imenicom, ona je prijedlog. Nalazi li se pred glagolom, onda je riječ o prilogu!) Dobro promotri gdje se, u svakoj rečenici, nalazi nepromjenjiva riječ! 1. Došao je POSLIJE. 2. POSLIJE Ivana došla je Ana.
1. prijedlog, 2. prilog
1. prilog, 2. prijedlog
1. prilog, 2. prilog
1. prijedlog, 2. prijedlog
Neki su prijedlozi složeni, tj. nastali su od dva prijedloga ili od prijedloga i imenice. Evo nekoliko takvih prijedloga: poput, poviše, naokolo, povrh, uoči, ispod, usred! Prijedlogu POPUT pridruži njegovo značenje koje je ovdje izrečeno skupom riječi.
iznad svega
u središtu čega
iznad čega
malo vremena prije čega
svuda okolo, u prostoru oko čega
nalik na što, sličan čemu
Neki su prijedlozi složeni, tj. nastali su od dva prijedloga ili od prijedloga i imenice. Evo nekoliko takvih prijedloga: poput, poviše, naokolo, povrh, uoči, ispod, usred! Prijedlogu POVIŠE pridruži njegovo značenje koje je ovdje izrečeno skupom riječi.
iznad svega
u središtu čega
iznad čega
malo vremena prije čega
svuda okolo, u prostoru oko čega
nalik na što, sličan čemu
Neki su prijedlozi složeni, tj. nastali su od dva prijedloga ili od prijedloga i imenice. Evo nekoliko takvih prijedloga: poput, poviše, naokolo, povrh, uoči, ispod, usred! Prijedlogu NAOKOLO pridruži njegovo značenje koje je ovdje izrečeno skupom riječi.
iznad svega
u središtu čega
iznad čega
malo vremena prije čega
svuda okolo, u prostoru oko čega
nalik na što, sličan čemu
Neki su prijedlozi složeni, tj. nastali su od dva prijedloga ili od prijedloga i imenice. Evo nekoliko takvih prijedloga: poput, poviše, naokolo, povrh, uoči, ispod, usred! Prijedlogu POVRH pridruži njegovo značenje koje je ovdje izrečeno skupom riječi.
iznad svega
u središtu čega
iznad čega
malo vremena prije čega
svuda okolo, u prostoru oko čega
nalik na što, sličan čemu
Neki su prijedlozi složeni, tj. nastali su od dva prijedloga ili od prijedloga i imenice. Evo nekoliko takvih prijedloga: poput, poviše, naokolo, povrh, uoči, ispod, usred! Prijedlogu UOČI pridruži njegovo značenje koje je ovdje izrečeno skupom riječi.
iznad svega
u središtu čega
iznad čega
malo vremena prije čega
svuda okolo, u prostoru oko čega
nalik na što, sličan čemu
Neki su prijedlozi složeni, tj. nastali su od dva prijedloga ili od prijedloga i imenice. Evo nekoliko takvih prijedloga: poput, poviše, naokolo, povrh, uoči, ispod, usred! Prijedlogu USRED pridruži njegovo značenje koje je ovdje izrečeno skupom riječi.
iznad svega
u središtu čega
iznad čega
malo vremena prije čega
svuda okolo, u prostoru oko čega
nalik na što, sličan čemu
Prepoznaj prijedloge u sljedećem tekstu (D. Šimunović: Alkar). Golemo Sinjsko polje na žarkom ljetnom suncu činilo se još veće jer modrušasta maglica sakrivaše očima udaljene bregove. Sve je mirovalo u podnevnom žaru, a daleke, daleke kamene planine jače se modrile vireći nepomično iza te niske i tanke maglice.
na, u, iza
na, u, niske
na, u, iza, veće
u, iza, veće
Prepoznaj prijedloge u sljedećem tekstu (D. Šimunović: Alkar). Činilo se da je cijela Krajina u raskošnu ljetnom snu ili kao da počiva nakon ljute borbe i izvršena junaštva. Krajem toga polja vuče se tihano nevelika rijeka s koje silno sunce dizaše onu plavu maglu, da se kroza nju poigra svojim zrakama.
u, krajem, s, kroza, nakon
u, krajem, s, koje
u, da, krajem, s
u, krajem, s, kroza, svojim
Prepoznaj prijedloge u sljedećem tekstu (D. Šimunović: Alkar). Uz polje je selo do selašca, brijeg do brežuljka i kula do kule. U vrhu je Han i Čitluk, spojeni velikom »ćuprijom« - pod njima Begluk ispod Kadijine glavice sa razorenom Hasan-kulom, a još niže Odžak-selo s Ali-česmom po srijedi.
uz, do, do, do, u, pod, ispod, sa, s, po
uz, do, do, do, u, pod, ispod, sa, niže
uz, do, do, do, u, pod, ispod, sa, s, vrhu
do, do, do, u, pod, ispod, sa, s, po
Prijedlog s prelazi u sa ispred s, š, z, ž, ps, pš, ks…
